Novosti
O nama

Novosti

Sa protesta kod crkve na Troglavici zatraženo da se odustane od otvaranja kamenoloma, jer bi, kako tvrde mještani, eksploatacija kamena ugrozila životnu sredinu, vodoizvorišta, puteve i opstanak sela.

Mještani nekoliko andrijevičkih mjesnih zajednica sa protesta poručili Vladi: Žoljevicu ćemo braniti i golim životima

Sa protesta, održanog juče kod crkve na Troglavici, mještani nekoliko andrijevičkin mjesnih zajednica poručili su da ni po cijenu života neće dozvoliti da se na lokalitetu Žoljevica pristupi otvaranju kamenoloma. Oni su apelovali na nadležne da odustanu od sprovođenja bilo kakvih radnji koje se tiču eksplotacije mineralnih sirovina sa ovog mjesta. Konstatovali su da bi rad kamenoloma na Žoljevici devastirao životnu sredinu i donio brojne probleme lokalnom stanovništvu. Iz tih razloga su od Vlade zatražili da stavi van snage koncesioni akt o lokalitetu nemetalične mineralne sirovine arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena na ležištu Žoljevica, koji je nedavno usvojila.

Kamenolom bi negativno uticao na razvoj turizma

Sa protesta je posebno ukazano da bi kamenolom u Žoljevici negativno uticao i na razvoj turizma i da bi ugrozio vjerski objekat koji se nalazi u neposrednoj blizini.

Na teritoriji opštine Andrijevica i u našim mjesnim zajednicama, poslednjih godina razvija se seoski i eko turizam. Imamo brojne domaćine koji se bave ovim poslom i koji namjeravaju da to rade i u narednom periodu. Nedavno je, uz lokaciju eventualnog kamenoloma, podignuta crkva, koja je postala mjesto vjerskog okupljanja i izletničkog turizma. Tu je i poznata pećina koju planiramo da iskoristimo kao svojevrsnu turističku atrakciju. Aktiviranjem kamenoloma od turizma ne bi bilo ništa, što bi imalo nesagledive negativne posljedice za čitavi kraj – poručili su mještani.

– U saznanju smo da se planira otvaranje kamenoloma ovdje u Žoljevici i to na samim kućnim pragovima. To bi bilo ravno pravoj katastrofi jer bi to u potpunosti narušilo životnu sredinu i donijelo brojne probleme lokalnom stanovništvu koje bi u takvim okolnostima bilo primorano da se seli. Zato poručujemo da ćemo Žoljevicu, ako treba, braniti golim životima. Ujedno od Vlade tražimo da poništi odluku o koncesionom aktu koji daje mogućnost da se krene u proceduru dovođenja određenih investitora koji imaju namjeru da ovdje otvaraju kamenolom – kazao je Srđo Vulević, predsjednik Mjesne zajednice Trešnjevo.

Mještani su na protestu iznijeli brojne razloge koji, prema njihovom mišljenju, ukazuju da bi rad kamenoloma bio poguban za čitavi kraj.

Mještani nekoliko andrijevičkih mjesnih zajednica poručili Vladi: Žoljevicu ćemo braniti i golim životima

Okupljeni naveli da se mora voditi računa o interesima mještana

– Nedavno sam obišao neke kamenolome u Crnoj Gori i vidio koliko su oni pogubni za te krajeve. Naime, prašina se tamo širi u prečniku i do dva kilometra.Čitava okolina je praktično bijela od te kamene prašine. To govori da bi otvaranjem kamenoloma u Žoljevici život na ovom području postao nepodnošljiv. Mi smo u svemu ovome strašno ogorčeni jer nas niko zvanično nije obavijestio šta nadležni namjeravaju ovdje da rade. Pratićemo situaciju i čvsto stajati pri odluci da ne dozvolimo da se ruše stijene Žoljevice – istakao je Žarko Vukajlović.

Mještani nekoliko andrijevičkih mjesnih zajednica poručili Vladi: Žoljevicu ćemo braniti i golim životima

Da je otvaranje kamenoloma štetno tvrdio je u svom obraćanju i predsjenik Mjesne zajednice Andrijevica Milan Stijović.

 Imanja u okruženju kamenoloma ne bi mogla da se koriste za bilo koju namjenu. Takođe, rad kamenoloma imao bi nesagledive posljedice po život ljudi ne samo u obližnjim kućama već u svim domovima u selima Zabrđe, Trešnjevo, Slatina i šire. Kamenolom bi ugrozio i brojna postojeća vodoizvorišta i putnu infrastrukturu. Zato je više nego opasna i suluda ideja da se udara u srce Žoljevice – naglasio je Stijović.

Oprečan stav po pitanju otvaranja kamenoloma iskazao je i predsjenik Mjesne zajednice Trepča Vuka Vasović ističući da se mora uvažiti glas naroda.

Svakako da raspoložive resurse treba stavljati u funkciju razvoja i lokalnih zajednica i same države, ali se u svemu tome naročito mora voditi računa o interesima samih mještana. Ovdje dobar dio naroda smatra da bi kamenolom negativno uticao na njihov dalji život na vjekovnim ognjištima i to nadležni svakako moraju da uvaže – istakao je Vasović.