Žitelji Mjesne zajednice Bare Kraljske, kroz koju prolazi regionalni put koji od Andrijevice vodi ka Mateševu, zatražili su od nadležnih državnih i opštinskih institucija da osmisle dodatne programe čija će realizacija direktno uticati na to da se zaustavi izražena migracija stanovnika sa ovog područja.
Navode da dosadašnja zalaganja u cilju pune valorizacije ovih krajeva nijesu dala očekivane rezultate kada je u pitanju razvoj njihovih sela i ekonomsko jačanje lokalnog stanovništva. Zbog toga bi, kako pojašnjavaju, država u saradnji sa lokalnom upravom, kroz efikasne podsticajne mjere, davanje povoljnih kredita i obezbjeđivanje otkupa tržnih viškova, trebalo da garantuje mladim ljudima da će od svog rada moći normalno da žive u mjestu svog rođenja.
– Decenijama na Bare Kraljske niko praktično nije okretao glavu, zato se narod i iseljavao. Sada se izgradnjom auto-puta kroz ovaj kraj i iniciranjem razvoja seoskog turizma stvara nada da će ovo područje dobiti na značaju i da će lokalno stanovništvo dobiti šansu da obezbjeđuje egzistenciju na svojim vjekovnim ognjištima. Međutim, u svemu tome potrebna su veće podsticajne mjere od strane države i lokalne uprave, odnosno valjni programi koji bi lokalnom stanovništvu davali garanciju da će ovdje moći da žive od svoga rada. To znači da se preko povoljnih kreditnih linija moraju jačati lokalna gazdinstva i turistička ponuda i otvarati proizvodni pogoni, što bi sve zajedno davalo šansu da mještani obezbjeđuju normalnu egzistenciju u mjestu svog rođenja – smatra predsjednik Mjesne zajednice Bare Kraljske Milovan Labović.
Ističe da ovo područje raspolaže izuzetnim prirodnim resursima, koje bi, kako navodi, trebalo na odgovarajući način staviti u funkciju razvoja lokalne zajednice.
– Svjedoci smo da je sve više onih koji žele da, uz dobru domaću kuhinju, odmor provedu u seoskom abijentu. Pokazalo se da su Bare Kraljske i čitavi prostor oko Komova za tako nešto privlačna destinacija. Jer ovuda prolaze gosti iz čitavog svijeta i svi se oduševe očuvanim starinama, prirodnim i drugim ljepotama ovoga kraja. To su prednosti koje se moraju iskoristiti – kazao je Labović.
Podaci kojima raspolažemo ukazuju na to da se ovo mjesna zajednica i pored značajnih prirodnih i drugih resursa pretvorila u mjesto iz koje narod konstantno odlazi. Prema poslednjem popisu ovo živopisno selo broji svega 69 stanovnika, a da je broj žitelja Barama Kraljskih destkovan u odnosu na minula vremena svjedoči činjnica da je 1948. godine ovdje živjelo 800 stanovnika, a 2003. godine 246. Zabrinjavajuću demografsku sliku upotpunjuje i podatak da nastavu u Osnovnoj školi Barama Kraljskim trenutno pohađa svega dvadesetak đaka, dok je osamdesetih godina prošlog vijeka ova ustanova brojala 180 učenika. Opšta konstatacija mještana je da se danas Bare Kraljske prepoznaje po zatvorenim i napuštenim kućama i ruiniranim društvenim objektima u centru naselja. U mjesnom centru se mogu vidjeti oronula zgrada u kojoj je bila smještena biblioteka sa oko 7000 knjiga, zatim zapušteni objekat u kom su radile prodavnice i otkupna stanica, kao i ruinirani Dom kulture gdje su se nalazili i školska radionica i stanovi za prosvjetne radnike.
– Bare Kraljske su svjevremeno važile za urbani mjesni centar. Tu je cirkulisao narod u velikom broju. Imali smo najljepšu seosku biblioteku u ondašnjoj Crnoj Gori. Međutim, i ovaj i neki drugi objekti danas liče na prave ruine. Zato je krajnje vrijeme da se ovom mjestu posveti pažnja i da mu se povrati nekadašnji sjaj. Za tako nešto postoje šanse samo ako nadležni pokažu dobru volju i razumijevanje da povrate život u ovim krajevima, a to bi, svakako, između ostalog, trebalo da bude i državni interes – poručuju mještani.